Bosnian and Herzegovinian folk dance

The tradition & historical record

Narodna kola u Bosni i Hercegovini predstavljaju jednu od njenih najpopularnijih vrsta narodnih igara (plesova). Postoje razne vrste narodnih kola i sačinjavaju pretežnu većinu kolektivnih narodnih igara (plesova). Tu vlada raznolikost u pogledu: psihološkoga sadržaja, namjene, karaktera, stila, tehničkoga sastava i formi. Broj igrača može da bude manji, veći, neparan i paran. Osnovni poredak je zatvorena ili otvorena, lančana, spojena ili nespojena kružnica. Pjesme uz kolo nazivaju se kolske. Ritmička pratnja ponekad zamjenjuje udaranje predmetima. Igru prati svirka na domaćim muzičkim instrumentima. U nekim kolima uočljiv je povremeni ili stalni aritmički odnos između ritma muzike i ritma koraka. Imena i nazivi pojedinih vrsta kola koja imaju nešto zajedničko uvijek su opravdani. Tako naprimjer, izraz kolanje označava koračanje uokrug, kao da se obilazi oko nečega. ¹

"Kozaračko kolo" nastalo je u selima na obroncima planine Kozare, po čemu je i dobilo ime. Postoji muško momačko kolo, kao i žensko djevojačko. Igra se i pjeva bez svirača, i to ritmički uz pjesmu. Prije Drugog svjetskog rata kolo je imalo "meraklijski" karakter. Ono je odzvanjalo radošću, nemirom, i znalo biti zadirljivo i izazivačko. "Kozaračko kolo" se naročito prenosilo širom Jugoslavije u toku Narodnooslobodilačke borbe. "Kozaračko kolo" se igra na lijevu stranu, sa rukama u prepletu i drži se u velikom krugu. Onaj koji započinje pjesmu u kolu na jednoj strani ima dvojicu koji mu pomažu, a ostali ga prate na njegovoj strani, dok druga strana kola ćuti. Oni koji vode zatalasaju kolo svom snagom prema drugoj strani i pjevajući opet vrate kolo na staro mjesto. Čim on završi pjevanje, onda to isto pjevanje započinje jedan, na drugoj strani. ¹

"Gluho kolo" je obično zatvoreni kružni ples i izvodi se bez muzike. Mogu mu prethoditi ili ga slijediti vokalne ili instrumentalne izvedbe. Plešu ga dva ili više plesača, a njihov broj nije ograničen. Broj plesača do dvadeset čini ples kola skladnim i obično do tog broja plesača se ne javlja nesklad u naglašenim koracima. Koraci i figure, često snažni i impresivni, zavise od raspoloženja i želje učesnika. Sám ples karakterišu usklađeni udarci stopala plesača o plesnu površinu i daju daju ritam plesu, ubrzavajući ga ili usporavajući. "Gluho kolo" ne poznaje plesni par, muškarca i ženu kao plesače u pojedinim dijelovima plesa, a događa se da kolo plešu samo žene ili samo muškarci. Na Kordunu ova vrsta kola zove se "Đikac", u Bukovici "Bukovačko kolo", a u Bosanskoj Krajini "Glamočko kolo". U kolu "Đikac" akcenat nije na ljepoti igranja, već na snazi momaka i djevojaka. Nekada davno kolo su mogle da igraju samo udavače, a ona koja uspijee da do kraja odigra gluho kolo dokazala je da je fizički potpuno zdrava i spremna za brak. ¹

The text above is adapted from the Wikipedia article “Narodna kola u Bosni i Hercegovini”, available under the Creative Commons Attribution-ShareAlike 4.0 licence. ¹

Bosnian and Herzegovinian folk dance is type of dance, according to the structured record cited below. This entry was generated automatically from that record and has not yet been reviewed by a person familiar with the tradition. ²